Muzej samostana sv. Ante na Humcu

muzej humac svante

Najstarija samostanska crkva u cijeloj Herceg – Bosni nalazi se u mjestu Humac, predgrađu Ljubuškoga i samo deset kilometara daleko od Međugorja. U ovom franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu nalazi se najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. godine. U obnovljenom muzeju izloženi su predmeti prikupljeni na širem prostoru Hercegovine od starijeg kamenog doba (paleolitik) do naših dana. Izložena je i Humačka ploča iz 1185., najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku (mješavinom glagoljice i starohrvatske ćirilice - bosančice) na području današnje Bosne i Hercegovine.

Hercegovački fratri su naraštajima samozatajno prikupljali, čuvali i izučavali materijalne tragove prošlosti svoje zemlje i hrvatskog kulturnog i nacionalnog identiteta na ovim područjima. Od osnutka Hercegovačke franjevačke provincije razmišljalo se i o ostvarenju ideje fra. Petra Bakule (Batin, 1816. - Mostar, 1873.) o otvaranju muzeja koji bi imao i prosvjetiteljsku ulogu. U proljeće 1884. godine fra. Angjeo Nuić preuređuje jednu samostansku prostoriju u prvu muzejsku instituciju u Bosni i Hercegovini. Današnji muzejski prostor uređen je 2002. godine.

fra nuic muzej humac
















Fra Angjeo Nuić (Drinovci, 1850. - Mostar, 1916.), arheolog, konzervator i utemeljitelj muzeja na Humcu; slika na zidu hodnika Župnog ureda sv. Ante Padovanskog na Humcu.

 

humac muzej ljubuski 01
Muzejski prostor uređen je u suterenu samostana

humac muzej ljubuski 02
Bogata arheološka zbirka s primjercima iz pretpovijesti, antike, srednjeg vijeka i novijeg razdoblja.

humac muzej ljubuski 03
Najmanje izloženih predmeta je iz najstarijih razdoblja prapovijesti i srednjega vijeka.

U proljeće 1884. godine fra. Angjeo Nuić preuređuje jednu samostansku prostoriju u prvu muzejsku instituciju u Bosni i Hercegovini. Današnji muzejski prostor uređen je 2002. godine.

humac muzej ljubuski 05
Ogrlica iz starijeg kamenog doba, oko 14.000 g. pr. Krista.; špilja Badanj kod Stoca
Ogrlica je izrađena od šupljih košćica i školjkica

humac muzej ljubuski 07
Nakit i ukrasi za odjeću (igle i kopče), VII - I st. pr. Krista

humac muzej ljubuski 08
Ukrasne kopče za odjeću, VII – I st. pr. Krista

humac muzej ljubuski 09
Ukrasi za odjeću iz I st. pr. Krista

humac muzej ljubuski 10
Prsteni, XIII – XV st.

Najpoznatiji muzejski izložak je Humačka ploča. To je najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku (starohrvatskom ćirilicom - bosančicom) na području današnje Bosne i Hercegovine. Natpis na ovoj oltarskoj menzi ima 80 slova (od toga pet glagoljskih) u 25 riječi, i uklesan je spiralno u tri reda u obliku četverokuta, kako bi se mogao čitati prilikom obilaska oko oltara: U IME OCA I SINA I SVETOGA DUHA. OVO JE CRKVA ARKANĐELA MIHOVOVILA, A ZIDAO JU JE KRESIMIR(?), SIN BRETOV(?), ŽUPI (?)RUC I NJEGOVA ŽENA PAVICA(?). Upitnici su stavljeni na mjesta gdje su slova nejasna, a natpis je još uvijek lingvistička, arheološka i povijesna zagonetka. Ploča je teška 124 kg. Napomena: na gornjem dijelu ploče vidi se na staklu odsjaj dva druga izložena predmeta.

humac muzej ljubuski 11

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Rukobran (Krehin gradac kod Čitluka) VIII st. pr. Krista

humac muzej ljubuski 12 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Predmet nepoznate namjene, moguće vojnički štit koji se nosio pričvršćen na trbuhu; (Krehin gradac kod Čitluka), Kasno brončano i starije željezno doba (VIII. st. pr. Krista)

humac muzej ljubuski 034

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vojnički šljem grčko-ilirskog tipa i dijelovi vojne opreme; I – V st. po. Krista

humac muzej ljubuski 13
humac muzej ljubuski 14
Mač karolinškog tipa, ostruge i vrhovi strjelica,Humac, IX st.

humac muzej ljubuski 15
Koplja za probijanje oklopa (gornja polica) i buzdovani, XV st.

 humac muzej ljubuski 16
Minijaturna brončana figurica ilirske (Daorsi ili Ardiejci) božice, 300. g. pr. Krista

humac muzej ljubuski 17
Reljef rimske božice Viktorije na ulomku hramskog friza; oko 183. g. po. Krista

humac muzej ljubuski 18
Rimski vojni logor na Gračinama kod samostana u Humcu bio je do III st. po.Kr. jedan u nizu rimskih utvrda od Krke preko Cetine do Neretve (dalmatinsko-hercegovački limes). Dio arheoloških nalaza s tog lokaliteta izložen je ovdje, a dio u Muzeju Hercegovine u Mostaru i u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. U šest stoljeća rimskoga vladanja ostalo je dosta spomenika.

humac muzej ljubuski 35Natpis o obnovi hrama boga vina Libera i njegove žene Libere; 173. g. po. Krista

Kohorta (Belgarum equitata) je tijekom boravka u Humcu u drugoj polovici II st. po. Kr. popravila i proširila hram boga vina Libera i njegove žene Libere, te o tome ostavila zapis u kamenu. Lako je moguće da se muzej nalazi u temeljima tog hrama.

humac muzej ljubuski 19

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Stela Kvinta Valerija, I st. po. Krista

 

humac muzej ljubuski 20
Figurica rimskog boga Merkura

humac muzej ljubuski 21

Tek uz pomoć dviju postavljenih lupa vidimo detalje na majušnoj statui Merkura (glasnik bogova, ali i bog trgovine i putovanja).

humac muzej ljubuski 22

humac muzej ljubuski 23

humac muzej ljubuski 24

humac muzej ljubuski 25
Rimski uteg za vagu

 humac muzej ljubuski 26

humac muzej ljubuski 27
Keramičke uljanice-svjetiljke, I – II st. po. Krista

humac muzej ljubuski 28
Nadvratnik crkve (sv. Mihovila?) s cvjetnim pleternim ukrasom, tipičnim za starohrvatsko ranoromaničko razdoblje; Stari grad Ljubuški, IX – XI st.

humac muzej ljubuski 29

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Romanička kamena glava, XII – XIII st.

humac muzej ljubuski 30
Pečat humskoga kneza Miroslava, XII st.

 humac muzej ljubuski 31
Humačka ploča; Humac oko 1185. g.

Najpoznatiji muzejski izložak je Humačka ploča. To je najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku (starohrvatskom ćirilicom - bosančicom) na području današnje Bosne i Hercegovine. Natpis na ovoj oltarskoj menzi ima 80 slova (od toga pet glagoljskih) u 25 riječi, i uklesan je spiralno u tri reda u obliku četverokuta, kako bi se mogao čitati prilikom obilaska oko oltara: U IME OCA I SINA I SVETOGA DUHA. OVO JE CRKVA ARKANĐELA MIHOVOVILA, A ZIDAO JU JE KRESIMIR(?), SIN BRETOV(?), ŽUPI (?)RUC I NJEGOVA ŽENA PAVICA(?). Upitnici su stavljeni na mjesta gdje su slova nejasna, a natpis je još uvijek lingvistička, arheološka i povijesna zagonetka. Ploča je teška 124 kg. Napomena: na gornjem dijelu ploče vidi se na staklu odsjaj dva druga izložena predmeta.

*Na gotovo svim natpisima se na početku kao simbolična invokacija urezuje križ † uz verbalnu invokaciju va ime o(tь)ca i s(i)na i s(ve)tago d(u)ha.

humac muzej ljubuski 32 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Nadgrobni natpis Vignja Miloševića (1410. g.) iz katoličke crkve u Kočerinu kod Širokog Brijega:


† VA IME OCA I SINA I SVET(a)GO D(u)HA AMINь. SE LEŽI VIGANь MILOŠEVIĆь. SLUŽI BANU STIPANU, I KRALJU TV(rbt)K, I KRALJU DABIŠI, I KRALJICI GRUBI I KRALJA OSTOJU. I U TO VRIME DOJDE I SVADI SE OSTOJA KRALь S HERCEGOMь I Z BOSN(o)Mь I NA UGRE POJE OSTOJA. TO VRIME MENE VIGNA DOJDE KONьČINA I LEGOHь NA SVOMь PLEMENITOMь PODь KOČERINOMь I MOLJU VASь, NE NASTUPAJTE NA MENE! JA S(a)Mь BILь KAKO VI JESTE. VI ĆETE BITI KAKO JESAMь JA.

humac muzej ljubuski 33
Stečak sa znakom križa

 

Franjevački samostan svetog Ante Padovanskog na Humcu ima i bogatu zbirku oko 300 umjetnina stalno izloženih u galeriji pod nazivom "Majka".

Muzeji u BiH

ljubuski

header-pic2
vmc antena sarajevo
vmc rsg

vipservice

Promo materijali - download


powered by MGE & NCU