Tla Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina ima mozaičnu strukturu tla. Osnovni razlog tome je klimatski i biološki faktor, te geografski i geološka raznolikost reljefa. Po načinu nastanka tla se dijele u dva osnovna tipa: sutomorfna i hidromorfna.

Automorfna tla

Automorfna tla su najrasprostranjenija. Dijele se na razvijena i nerazvijena. Nerazvijena tla su kamenjari i sirozemi.
Kamenjari (litosoli) su mlada nerazvijena tla. Razvijena su na kompaktnim stijenama, sastoje se pretežno od rastrošenih čestica većih od 2 mm i ne prelaze dubinu veću od 20 cm. Litosoli su nepovoljni za poljoprivredni razvoj, ali se u maloj mjeri koriste za pošumljavanje.
Sirozemi (regosoli) su nerazvijena zemljišta na rastresitim produktima raspadanja stjenovite podloge koja je egzogenim procesima usitnjena. Razvijena su na: glincima, pješčarima i stijenama koje daju stijene frakcijsko-pjeskovite prašinske. Mogu biti silikatna, silikatno-karbonatna i pjeskovito-dolomitna. Različite su plodnosti a najravijenija su na lesu. Najpogodnija su za uzgoj vinove loze.
U grupu razvijenog tla spadaju: krečnjačko-dolomitne crnice, rendzine, humusno-silikatna tla, smionice, lesivirano tlo, dolinska smeđa tla, podzol i veoma značajna je klasa kambisola. Kambisol su tla smeđe i crvene boje. U ovu grupu spadaju: euterična smeđa zemljišta, disterična smeđa zemljišta, smeđa zemljišta na krečnjaku i dolomitu i crvenice.
Kalkomelansoli (krečnjačko-dolomitne crnice) su vrlo plitka kamenita tla. Crne su boje i praškaste strukture pod travnjačkom vegetacijom. Glavne karakteristike su: velika kamenitost, plitkost, ocjeditost, vrlo visoke ljetne temperature i jako velika aridnost. Rasprostranjena su na nadmorskoj visini od 1000 m. Zauzimaju 1/3 šumskog zemljišta sa pašnjacima i goletima.
Rendzine nastaju na rastrošenim krečnjačko-dolomitnim naslagama, te debljim laporcima i morenama sa karbonatnim nanosom. Leži na planinama i visoravnima od 800 do 1200 m nadmorske visine. Zbog plitkosti i velike skeletoidnosti ova tla su predodređena za šumsku proizvodnju. Rendzine su rasprostranjene u okolini: Kupresa, Han Pijeska, Sarajeva, Mostara, Livna i dr. Ova tla se mogu koristiti za voćarsko-vinogradarsku i povrtlarsku proizvodnju.
Rankeri (humusno-silikatno zemljište) nastaju na kiselim silikatnim stijenama. Rasprostranjena su u brdsko-planinskom području. Koriste se za livade i pašnjake.
Smionice (vertisol) su rasprostranjene na glinovitim podlogama, sa humusnim horizontom do 40 cm. Crne su boje. Imaju nepovoljna hidrofizička svojstva te se nazivaju minutna tla, zbog veoma kratkog momenta obrade. Svrstavaju se u plodna tla. U narodu se smionice nazivaju sionicama, jer na njima za vrijeme odmora najbolje rodi sijeno. Dominantna su na brdovito-brežuljkastim terenima sjeverne Bosne, gdje su zastupljeni u kombinaciji sa laporcima i magnetitom. Zbog svojih svojstava najviše se koriste u poljoprivredi.

Luvisol (luvisirano tlo) nastaju iz smeđeg tla. Podpovršinski sloj je glinovitiji i slabije vodopropustan od površinskog. Ova tla su siromašna fosforom i zahtjevaju agrotehničke mjere: kalcifikaciju, fosfatizaciju i humizaciju. Svrstavaju se u tla srednje plodnosti.
Dolinska smeđa tla prostiru se u dolinama recentnih diluvijalnih rijeka i potoka. Zauzimaju velike površine Semberije, srednje Posavine, Ivanjskog polja i Lijevča polja. Dolinska tla se dijele u tri grupe. Najmlađa aluvijalna mineralno-karbonatna sivkastosmeđa tla, nešto starija aluvijalna sivkasto smeđa beskarbonatna tla, najstarija aluvijalno podzolasta smeđa tla. Najstariji tip dolinskog zemljišta se sastoji od dva tipa: dubokih silikasto smeđih zemljišta na pjeskovitoj podlozi, te od plitkih crveno smeđih zemljišta na gruboj šljunkovitoj podlozi. Dolinska tla spadaju u najplodniju grupu zemljišta Bosne.

Podzol je kiselo tlo koje nastaje na kiselim silikatnim stijenama. Rasprostranjene su na planinskom području iznad 900 m nadmorske visine. Podzol je lagano tlo, vodopropusno, siromašno fosforom, kalcijem i azotom. S obzirom na reljefnu podlogu dijele se na: dolinske, tresetne, bregovite, brdske i planinske. Rasprostranjene su u zapadnoj Semberiji, srednjoj Posavini, Ivanjskom polju i dr. Najčešća narodna imena su: bjeluša, po njihovoj bjelkasto sivoj boji, i prahulja. Koriste se za travnike i manjim dijelom za oranice.
Euterični kabisol (euterično smeđe zemljište) je razvijen na bazičnim stijenama magmatskog porijekla, kao i na krečnjacima i dolomitima. Najviše je rasprostranjen u brdsko-planinskom prostoru. Ovo tlo je pogodno za poljoprivredu, ali je to u cjelini šumsko zemljište.
Disterični kambisol (disterična smeđa zemljišta) disterični kambisol nastaje na kiselim stijenama. Imaju dubinu od 40 do 70 cm. Sadrži 3 – 5 % humusa, siromašno je fosforom. Smeđa tla povoljna su za uzgoj krompira, riže, ječma i zobi.
Crvenice (Terra rossa) su zemljišta razvijena na krečnjacima. Posebno u Hercegovini, a inače se rasprostiru po čitavoj zoni visokog i niskog krša. Razvile su se u uslovima suptropske, a donekle i tropske klime. Humusni sloj je dubok 30 – 70 cm. Sadrže malo fosfora i kalcija. U Bosni su rasprostranjene u okolini Travnika, na sjeverozapadnom obodu Sarajevskog polja i u okolini Mostara. Pogodne su za uzgoj duhana, vinove loze, ali i za uzgoj povrća.

Hidromorfna tla

Hidromorfna tla čine drugu veliku grupu zemljišta Bosne i Hercegovine. dijele se na nerazvijena i razvijena. U nerazvijena spadaju aluvijalna tla, a u razvijena spadaju glejna (euglej, semiglej, pseudoglej) i tresetna zemljišta.
Aluvijalna (fluvisol) tla su nastala na aluvijalnima nanosima Drine, Bosne, Neretve, Une, Sane i Trebišnjice. Zbog plavljenja u toku svake sezone, tlo se zasipa novim nanosima pa se zemljište ne može do kraja razviti. Po svojstvima su veoma različita. Ima ih od vrlo plitkih do vrlo dubokih. Najpovoljniji su duboki ilovasti karbonatni aluvijumi. Navodnjavanjem daju visoke prinose i pogodne su za uzgoj svih poljoprivrednih kultura.
Glejna zemljišta su nastala pod uticajem podzemne vode koja je prisutna na dubini od 80 cm. Rasprostranjena su u nizijskim, prelaznim i nizijsko-brežuljkastim terenima Bosne i Hercegovine. euglej nastaje u močvarama, semiglej na nešto izdignutim dijelovima poloja. Pseudoglej nastaje na starim riječnim terasama i brežuljkastom zemljištu posavske Bosne. Među glejnim zemljištima Bosne i Hercegovine najznačajnije je pseudoglejno zemljište. Pseudoglej ima nepovoljna hidrofizička svojstva, stoga je potrebno izvoditi meloraciju. Semiglejna zemljišta su najkvalitetnija poljoprivredna zemljišta u Lijevče polju i Semberiji.
Tresetna (histosoli) tla su malo rasprostranjena. Nastaju u uslovima stalno prisutne vode u tlu, pa je proces raspadanja organske materije usporen, što dovodi do nastanka treseta. Dubina tresetnog sloja varira od 30 cm do nekoliko metara. Prema dubini mogu biti: plitki, srednji i duboki i veoma duboki. U našoj zemlji histosoli nastaju u niskim barama i plitkim jezerima Hutova blata i Livanjskog polja.

Karte BiH

Sample image         Položaj BiH u svjetu         Položaj BiH u svjetu         Granice Bosne i Hercegovine        Geoloska karta Bosne i Hercegovine        Reljefna karta Bosne i Hercegovine

header-pic2
vmc antena sarajevo
vmc rsg

vipservice

Promo materijali - download


powered by MGE & NCU