Geologija Bosne i Hercegovine

 

bosna i hercegovina geoloska

Geološka građa teritorija Bosne i Hercegovine rezultat je duge geološke prošlosti. U prostoru nekadašnje Tetis geosinklinale nalazila se i teritorija Bosne i Hercegovine. Tetis geosinklinala je ležala između Afričke ploče na jugu i evro-sibirske ploče na sjeveru. Na teritoriji Bosne i Hercegovine taložile su se stijene i sedimenti počevši od arhajske ere pa do konca tericijara. U prostoru Bosne i Hercegovine utvrđene su najstarije naslage koje potiču iz starijeg paleozoika odnosno iz silurske ere. Naslage silurske starosti su zastupljene u prostoru “ Bosanskog škriljavog gorja “ u grupi planina Vranica-Zec Planina-Bitovnja. Ove naslage predstavljene su škriljavim naslagama, mermerima, dolomitima, krečnjacima i klasičnim stijenama, koje su imrpregnirane raznovrsnim magmatskim stijenama. Ove naslage su još i tektonski jako polomljene, izrasijedane i ubrane. Taloženje silurskih naslaga, koje dalje čine osnov svim ostalim geološkim naslagama i reljefu Bosne i Hercegovine prestalo je prije više od 400 miliona godina.
Na silrskim naslagama u istom okeanskom basenu taložile su se i naslage starijeg i mlađeg paleozoika, odnosno naslage devona, karbona i perma.2
Naslage paleozoika predstavljene su pretežno klasičnim, a manje karbonatnim tvorevinama koje su u pojedinim mjestima izmetamorfozirane. Naslaga paleozoika uglavnom ima u unsko-sanskom području, srednje bosanskim škriljavim planinama, istočnoj i jugoistočnoj Bosni te Posari i Motajici. Srednjebosanski paleozojski kompleks se proteže od Ivan Sedla na jugoistoku do Jajca na sjeverozapadu, te između Sarajevsko-zeničkog basena na sjeveroistoku do Gornjevrbaskog uskopljanskog basena na jugozapadu.
Paleozoik na prostoru jugoistočne Bosne je tzv. praćanski paleozoik. Proteže se istočno i sjeveroistočno od Jahorine do Drine. U praćanskom paleozoiku zastupljene su uglavnom, vapnene stijene iz devona. Pored devonskih naslaga u praćanskom paleozoiku zastupljene su i naslage iz karbona.
Sjeveroistočno od praćanskog paleozoika je drinski paleozoik. Koji se pruža od Srebrenice do Zvornika u slivu Jadra i donjeg toka Drinjače.
Paleozojske naslage razvijene su u okolini ključa i Sanskog mosta. Ovo područje se naziva unsko-sanski paleozoik. U unsko-sanskom paleozoiku u mjestima Bosanski Novi i Ljubija zastupljene se naslage iz devona. Karbon čine različiti klastiti u kojima ima i magmatskih stijena, a nešto dolomita i vapnenaca.

Sljedeća era u razvoju zemljine kore na prostoru Bosne i Hercegovine je mezozojsko tektonski orogeni ciklus, koji se razvio u tri podere: trijas, jura i kreda.

Sedimentacija i tektonizam sa magmatizmom mezozojskih naslaga trajali su u rasponu od 220 miliona do 70 miliona godina prije geološke današnjice. Mezozojske naslage široko su rasprostranjene u unutrašnjim, sredičnjim i vanjskim Dinaridima.
Mezozojske naslage u vanjskim Dinaridima su predstavljene klasičnim karbonatnim naslagama, dok središnji i unutrašnji Dinaridi imaju vulkansko-sedimentne i flišne naslage.
Trijas je rasprostranjen u pojasu od Vrnograča i Bosanskog Novog preko zapadne Bosne, sjeverne i sjeveroistočne Hercegovine i jugoistočne Bosne. Drugi širi pojas ide od Vareša preko Olova, Glasinca i Romanije do Višegrada.4
Naslage jure zauzimaju najveći dio u vanjskom Dinarskom pojasu, gdje je uglavnom razvijen u vapnenačko-dolomitnom facijesu. Nalazi se na prostoru od Bihaća do Gacka i Trebinja. Jurske starosti vulkanogena sedimentna formacija u centralnoj ofiolitskoj zoni od Kozare preko srednja Bosne do Drine.
Kreda je rasprostranjena u širim ili užim pojasevima od granice s Crnom Gorom pa sve do Bosanskog Grahova, Bihaća i Bosanske Krupe na sjeverozapadu, zatim u unutrašnjosti između Jajca, Banje Luke te planina Ranče i Vlašića.

Početak taloženja ove epohe nastupio je prije 70 miliona godina i traje sve do danas. Kvartar je prisutan u geološkoj građi Dinarida na području Bosne i Hercegovine.
Najmlađa era u razvoju Zemljine kore je kenozoik koji je prisutan i na prostoru Bosne i Hercegovine. dijeli se na dvije velike epohe: tercijar i kvartar, dok se kvartar dijeli na paleogen i neogen.
Naslage paleogena su razvijene na ivičnim sjeveroistočnim i sjevernim dijelovima te na južnim i jugozapadnim dijelovima Bosne i Hercegovine. U ovim naslagama zastupljene su magmatske stijene sa orunjenjima, te posebno ugljenosne naslage. U neogenu pored krečnjačkih i klasičnih naslaga prisutne su i slatkovodne naslage, od kojih su najveći Sarajevsko-zenički ugljenosni bazen. Najmlađe pliocenske i kvartarne naslage su široko rasprostranjene, po gotovo svim kotlinama i dolinama. Posebno se izdvajaju holocenske naslage predstavljene šljuncima, pjescima, ilovačama i glinama te sedrenim i pećinskim naslagama.

Geotektonske faze

Zemljina kora Bosne i Hercegovine prošla je kroz tektonske ere od silura pa sve do kvartara. Smjenjivale su se epohe mirnog razvoja sa intenzivnim tektonskim gibanjima. Formiranje današnjeg geotektonskog sklopa Bosne i Hercegovine izvršeno je kroz tri tektonska ciklusa: bajkalski, kaledonsko-hercijski i alpski ciklus. Sva tri ciklusa dijele se na tektonske faze, koje su praćene paleogeografskim promjenama. Promjene u paleogeografskom rasporedu kopna i mora, zatim u sedimentaciji, magmatizaciji i metamorfaciji stijena rezultiralo je stvaranje tektonskih jedinica sa njihovim geološkim sastavom i geološkim sklopom.
Bajkalski ciklus se odigrao u arhajskoj eri. U ovom tektonskom ciklusu u Dinaridima, koji su već bili formirani u pravcu ZSZ-IJI, obrazuje se geotektonska jedinica na kojoj su se kasnije obrazovale Bosanske škriljave planine.
U kaledonsko-hercijskom ciklusu Dinaridi su odvojeni od Panonida na sjeveru jadranske mase na jugozapad. U Dinaridima se geološko-tektonski razvijaju unutrašnji, a djelimično i središnji.
Kada se kaledonsko-hercijski tektonski ciklus završio u permu nastupio je Alpski tektonski ciklus. Na postojećim tektonskim osnovama u alpskom tektonskom ciklusu formirao se Dinarski strukturni kompleks koji se podijelio na unutrašnje, središnje i vanjske Dinaride. U mladoalpskoj tektogenetskoj fazi obrazovana je savremena morfostruktura reljefa Bosne i Hercegovine. Tokom mladoalpske tektogeneze izdvajaju se dva perioda: paleogena tektonika i neotektonski period. U paleogenom periodu mijenjaju se doba ubiranja i rasijedanja te navlačenja, a u neogenoj tektonici koja traje i danas dominira radijalna tektonika.

Geotektonska regionalizacija

Na prostoru Bosne i Hercegovine mogu se izdvojiti tri geotektonska pojasa koji se poklapaju s podjelom Dinarida na unutrašnje, središnje i vanjske.
Sjeverni tektonski pojas sa sjevera je omeđen Savskim rovom, a na jugu sprečko-kozaračkom dislokacijom. U ovom pojasu su nastala tri tektonska oblika: horstovi, baseni i kvartarne depresije. Horstovi su: Motajica, Prosara, Majevica, Kozara, Vučjak i Trebava. Baseni su: Prijedorsko-omarsko-dubički, Prnjavorski, Srednjobosanski i Tuzlanski. Kvartarne depresije su: Ivanjsko-omarska, Bosansko-podrinjska, Srednje-posavska, Semberija i Spreča.
Centralni tektonski pojas je sa sjevera omeđen Sprečko-kozaračkom dislokacijom, a sa juga zonom visokog krša. U ovom pojasu izdvajaju se tektonske jedinice: Centralna ofiolitska zona, Antiklinala drinskog paleozoika, Zona jurskih i krednih fliševa, Srednjebosanske škriljave planine, Unsko-sanski paleozoik, te veći broj slatkovodnih neogenih basena.
Južni tektonski pojas se prostire jugozapadno od Bosanskih škriljavih planina, pa do Jadranskog mora. Sastavljen je od debelih naslaga krečnjaka i dolomita, te od flišnih naslaga paleogena u blizini Jadranskog basena.

Karte BiH

Sample image         Položaj BiH u svjetu         Položaj BiH u svjetu         Granice Bosne i Hercegovine        Geoloska karta Bosne i Hercegovine        Reljefna karta Bosne i Hercegovine

header-pic2
vmc antena sarajevo
vmc rsg

vipservice

Promo materijali - download


powered by MGE & NCU