Hercegovačka mlinica stara dva dvijeka ponovo radi

mlinicaOd vode do brašna. Tako bi se mogao nazvati proces u starim hercegovačkim mlinicama. Nekada je Hercegovina bila prepuna mlinica, ljudi su sadili žito, a onda odlazili u mlinice gdje bi se mljelo. Oni koji su probali hljeb, zaključuju da je ukusan, a dodaju i zdrav, prenosi portal eTrebinje.com.

Tako je bilo nekad. Danas, u nedostatku posla i mladi ljudi se vraćaju onom što su radili njihovi djedovi. Porodica Škrba, prema predanju, posjedovala je mlinicu još prije 200 godina.

- Postoji predanje da ova mlinica potiče još prije 200 godina, radila je do 1973. godine, tako sam ja čuo, da bi je ja lani obnovio svojim sredstvima i evo sad možemo vidjeti kako mlin melje - kaže mlinar Slavenko Škrba.

Slavenko kaže da se može živjeti od rada u mlinici, nije velika zarada, ali za neke osnovne životne potrebe, zaradi se.

- Nekad 20 KM, nekad 10 KM, a bude dan i po 50 KM - rekao je Škrba.

Mlinice se uglavnom prave na rijekama. Prije nego što se voda pusti da pokrene kameni točak, potrebno je u koš usuti žito, kroz sito, kako bi se odstranile nečistoće. Onda se tek kreće u proces dobijanja brašna.

- Tu je gornji točak, odnosno mlin, dolje imaju kašike, voda pada pod uglom od 90 stepeni, okreće kolo i evo ovdje izlazi pšenica, koja se melje za brašno, i naš narod kaže da se malo pomješa sa bijelim brašnom, bude ukusnije - objašnjava mlinar Slavenko.

Razne se legende vežu uz mlinice. Poznat je srbijanski film "Leptirica", čiji se dobar dio radnje odvija baš u mlinici. Ima li danas nekih dešavanja, koja bi mogla podsjetiti na takve događaje.

- Daleko bilo. Nema, ne daj bože - kratko odgovara Slavenko.

Hercegovci se u mnogim stvarima, kao turistička ponuda ili želja za zdravijom i ukusnijom hranom, vraćaju nekadašnjem pripremanju jela. Što se hljeba tiče, kada se napravi sa vodeničarskim brašnom, ispod sača, onda je zadovoljstvo potpuno.

Izvor ekapija.com

header-pic2
vmc antena sarajevo
vmc rsg

vipservice

Promo materijali - download


powered by MGE & NCU